U prijašnjem članku govorili smo o boli općenito, zašto je ‘dobra’ i koje je njeno značenje u našem životu. Danas se bavimo promjenama koje radi nje nastaju u našem tijelu kao prilagodba na bol, a mogu imati dugoročne posljedice na naše zdravlje i funkcionalnost tijela.
Promjene u obrascima kretanja
1. Izbjegavanje pokreta
Kada osoba osjeti bol prirodna reakcija je izbjegavati pokrete koji ju uzrokuju. To može dovesti do promjena u obrascima kretanja kao što su ograničavanje opsega pokreta ili korištenje alternativnih strategija kretanja. Na primjer, osoba koja ima bol u koljenu može hodati na način koji smanjuje opterećenje u zglobu, ali to rezultira neusklađenim hodom.
2. Kompenzacijski pokreti
Kako bi izbjeglo bol tijelo može razviti kompenzacijske obrasce. Ovo podrazumijeva korištenje drugih mišića ili zglobova koji nisu izvor boli što može dovesti do prekomjernog opterećenja tih dijelova tijela. Na primjer, osoba s boli u donjem dijelu leđa može prekomjerno opterećivati kukove ili noge kako bi smanjila pritisak na leđa, što u konačnici rezultira boljkama u kukovima/nogama.
3. Promjene u koordinaciji
Bol može utjecati na neuromuskularnu kontrolu, smanjujući sposobnost tijela da pravilno koordinira pokrete. To može rezultirati slabijom ravnotežom i većim rizikom od ozljeda.
Mišićno-koštano opterećenje
1. Prekomjerno opterećenje
Kao što smo gore već spomenuli, kada tijelo kompenzira bol to može dovesti do prekomjernog opterećenje mišića i zglobova koji nisu prvotno pogođeni. Ova promjena u opterećenju može izazvati dodatne probleme. Na primjer: napetost mišića, istegnuća ili čak ozbiljnije ozljede.
2. Smanjeno opterećenje
S druge strane, izbjegavanje pokreta zbog boli može dovesti do smanjenog opterećenja određenih mišićnih skupina. Takva smanjena aktivnost može rezultirati mnogim stanjima koja otežavaju oporavak i rehabilitaciju. Na primjer, slabljenje mišića, smanjenje izdržljivosti i gubitak funkcionalnosti.
3. Dugoročne posljedice
Dugoročne promjene u obrascima kretanja i mišićno-koštanom opterećenju mogu uzrokovati razvoj kronične boli i povećan rizik od degenerativnih stanja. Na primjer, artritis ili sindrom prenaprezanja.
Psihološki aspekti
1. Strah od boli
Osobe koje doživljavaju bol često razvijaju strah od ponovne ozljede ili pogoršanja boli. Ovaj strah može dodatno utjecati na obrasce kretanja jer se pojedinci mogu kretati opreznije ili izbjegavati aktivnosti koje su nekada bile normalne. Ovaj fenomen poznat je kao kinezifobija.
2. Kvaliteta života
Naravno, kod konstante boli i promjena ne može izostati ni promjena kvalitete života, nažalost na gore. Smanjena aktivnost može dovesti do socijalne izolacije, depresije i općeg smanjenja zadovoljstva životom.
Stoga
Iako je bol često pogrešno prihvaćena kao životni suputnik koji se ‘normalizira’ izjavama poput “Pa šta sad, ja s time živim cijeli život”, “Ma nije ti to ništa, navikneš se” ili “Dok mogu hodat’, dobro je” to ne znači da s njome moramo živjeti ili ju prihvatiti kao nešto normalno. Postoje razna rješenja za vašu bol. Žalostan, ali ujedno i lijep dio našeg posla je kad pacijenti shvate da su se ‘riješili’ neke boli za koju su mislili da je nerješiva te ju godinama podnosili. Zato, pronalazite li se u nekim od primjera ili pak u nekoj drugoj, bilokojoj, vrsti boli – potražite pomoć. Život je jedan i svi ga zaslužujemo živjeti bez boli, koristeći puni kapacitet našeg tijela.
Kao i uvijek, stojimo vam na raspolaganju za sva pitanja putem maila, društvenih mreža ili WhatsAppa.
Bezbolan pozdrav!
