Skijanje je jedan od najpopularnijih zimskih sportova. No, koliko je sigurno za rekreativce?
Iako mnogi uživaju u skijanju na snijegu, važno je razumjeti da je skijanje sport koji nosi određene rizike. Ovaj sport, koliko je i uzbudljiv, toliko je i izazovan za snagu, koordinaciju i stabilnost. Statistike pokazuju da su skijaške nesreće u porastu, a najčešći uzrok ozljeda uključuju fizičku nespremnost skijaša, padove i nespretne pokrete na stazi.
Prema podacima Svjetske skijaške federacije (FIS), svake godine skijanje uzrokuje oko 6000 ozljeda u samo jednoj zemlji poput Švicarske.
Statistički podaci pokazuju da se stopa ozljeda na skijalištima u prosjeku kreće između 2 i 4 ozljede na 1000 skijaša, s različitim faktorima koji utječu na broj ozljeda, uključujući iskustvo skijaša i uvjete na stazi. Jedan od glavnih uzroka skijaških nesreća, posebno među rekreativcima, je tjelesna nespremnost. Skijaši koji nisu u dovoljno dobroj fizičkoj formi ili nemaju specifičnu izdržljivost potrebnu za skijanje skloniji su ozljedama.
Podaci pokazuju da oko 30% ozljeda kod skijaša može biti povezano s lošom tjelesnom pripremljenošću.
Fizička nespremnost može utjecati na ravnotežu, koordinaciju i sposobnost skijaša da se nosi s naporima koji zahtijevaju brze promjene smjera i kontrole pri velikim brzinama. Padovi su najčešći uzrok skijaških ozljeda. Oko 40-50% svih skijaških nesreća nastaje uslijed pada – bilo da se radi o gubitku ravnoteže, nepravilnom skretanju ili snažnom sudaru. Najčešće ozljede koje nastaju padovima su kontuzije, prijelomi kostiju, povrede koljena i ozljede glave. Skijaši s manje iskustva i oni koji ne koriste zaštitu poput kacige, skloniji su ozbiljnijim ozljedama poput potresa mozga ili prijeloma.
Među najčešće ozlijeđenim dijelovima tijela u skijanju nalaze se:
-
Koljena
Oko 20-30% skijaških ozljeda odnosi se na ozljede koljena, osobito križnih ligamenta, što može biti posljedica naglih pokreta ili neadekvatnog kontrole brzine.
-
Ruke i zapešća (palac)
Uslijed pada, često se događa da skijaš ruke refleksno stavi ispred sebe, što može uzrokovati prijelome ili uganuća.
-
Lumbalna kralježnica
Zbog prekomjernog naprezanja leđa i nepravilnog držanja, ozljede donjeg dijela leđa su također česte.
-
Glava i lice
Iako je ozljeda glave rjeđa, ona je najopasnija. Kacige mogu značajno smanjiti rizik od ozljeda glave i mozga, a preporuča se njihovo obavezno nošenje.
Iz fizioterapijske perspektive prevencija ozljeda zahtjeva proaktivan pristup za poboljšanje stabilnosti i propriocepcije.
Skijanje zahtijeva izvrsnu stabilnost kako bi osoba mogla zadržati ravnotežu usprkos promjeni sile i smjerova. Trening stabilnosti stvara otpornost core-a i donjih ekstremiteta te na taj način čuva koljena, gležnjeve i kralježnicu. Njime smanjujemo kompenzatorne pokrete, pripremamo mišiće za repetativne pokrete i povećavamo stabilnost pod opterećenjem.
Također, propriocepcija, mogućnost tijela da osjeća pokret i svoj položaj u prostoru je važna za skijanje. Trening propriocepcije poboljšava reflekse i koordinaciju. To skijašima pomaže reagirati na nepredvidivom terenu te kod naglih promjena u pokretu i balansu. Time povećavamo neuromuskularnu kontrolu kojom smanjujemo rizik od pada, poboljšavamo stabilnost tijekom velikih brzina i smanjujemo vrijeme reakcije kako bi osoba lakše izbjegla prepreke ili sudare.
Za optimalnu prevenciju ozljeda preporučamo kombinirati redovan trening sa DNS tehnikom koja je temeljena na razvojnoj kineziologiji te joj je cilj vratiti pravilan obrazac pokreta aktivirajući duboke mišiće kora.
Dodatni savjeti za bolje i sigurnije skijaško iskustvo:
Pravilno se zagrijte, nosite propisanu i valjanu opremu, izbjegavajte skijati umorni ili pod utjecajem alkohola te završite školu skijanja u vodstvu školovanog učitelja. Uz dobru pripremu skijanje će biti uživanje u snijegu, suncu i sportu!
