Iako nitko ne želi osjećati bol te često na nju gledamo kao na neprijatelja i neželjenog suputnika kroz život, ona je zapravo korisni zaštitnik našeg tijela. Bol igra ključnu ulogu u očuvanju naše sigurnosti i zdravlja. Isto tako nas usmjerava na bitne promjene u ponašanju.
Dakle, suprotno popularnom mišljenju, jedina uloga boli je zaštita i pružanje informacija o stanju našeg tijela.
Bol je naš osobni alarmni sustav. Kada doživimo ozljedu ili se suočimo s potencijalnom prijetnjom, bol je ta koja nas odmah obavještava da nešto nije u redu. Na primjer, kada dodirnemo vruću površinu osjećaj boli nas potiče da brzo sklonimo ruku čime sprječavamo ozbiljnije opekline. Kada se suočimo s ozljedama ili zdravstvenim problemima, bol nas često potiče da odmorimo i izbjegnemo aktivnosti koje bi mogle pogoršati stanje. Ovaj mehanizam oporavka omogućava našem tijelu da zacijeli i vrati se u optimalno stanje.
Bol nam pomaže i učiti, a lekcije su nam prethodna iskustva. Na primjer, djeca koja dožive bol od opekline brzo nauče izbjegavati dodirivanje vrućih površina. Ova sposobnost učenja iz neugodnih iskustava igra važnu ulogu u oblikovanju naših ponašanja i donošenju sigurnosnih odluka.
Bol također može potaknuti empatiju i razumijevanje između ljudi. Osobe koje su doživjele bol često su sklonije pružanju podrške i suosjećanja onima koji prolaze kroz slične teškoće, što jača socijalne veze i zajednicu.
Gledajući s evolucijskog stajališta, bol služi kao mehanizam preživljavanja.
Osobe koje su osjećale i reagirale na bol, imale su veću šansu za preživljavanje i izbjegavanje opasnosti što je omogućilo prenošenje gena budućim generacijama.
Međutim, kao i svaki sustav u našem tijelu, bol je također podložna disfunkcionalnim djelovanjima.
Kronična bol je jedan od primjera gdje bol postaje samostalan fenomen, bez jasnog uzroka ili svrhe. Umjesto da služi kao zaštita, kronična bol može postati izvor nelagode, smanjujući kvalitetu života i otežavajući svakodnevne aktivnosti. Također, zbog prijašnjih trauma ili iskustava boli, živčani sustav može početi „puhati na hladno“ što znači da reagira na podražaje ranije no što bi trebao, a sve u svrhu zaštite od ponavljanja ozljede. Ovaj povećani odgovor na uobičajene podražaje može nastati zbog toga što je prethodna (uobičajena) razina osjetljivosti u prošlosti bila nedovoljna da spriječi ozljedu, ugrožavanje ili oštećenje. Ova preosjetljivost može dodatno komplicirati liječenje boli i zahtijevati poseban pristup kako bi se povratila optimalna osjetljivost i stanje bez boli.
“Sve u svemu”
Iako često neugodna i nepoželjna, jedina uloga boli je zapravo zaštita i pružanje informacija o stanju našeg tijela. Osim što štiti, potiče oporavak te nam pomaže učiti i razvijati emocionalne veze. Ipak, važno je biti svjestan i njenih disfunkcionalnih aspekata i njihovom utjecaju na našu svakodnevicu. Više o tome saznat ćete u idućem članku.
Svako dobro!
