Naslovnica » Blog » MEAT vs RICE protokol

MEAT vs RICE protokol

MEAT vs RICE protokol

U današnjem blogu usporediti ćemo M.E.A.T. i R.I.C.E. protokol pri tretmanu akutnih ozljeda.

Kada govorimo o tretmanu akutnih ozljeda (iznenadne ozljede koje se manifestiraju se u vidu oštre boli koja je nastala usljed traume (iščašenje, uganuće, istegnuće) – prvo što većini ljudi pada na pamet je hlađenje, motanje ozljede u elastični zavoj (nekad čak i longeta/gips), držanje noge na povišenom, itd

Ta metoda poznata je i kao R.I.C.E. protokol.

R.I.C.E. je skraćenica za: 
Rest
Ice
Compression
Elevation

U prijevodu na hrvatski: odmor, led, kompresija (pritisak) i povišenje.

Ova tradicionalna metoda toliko je uvriježena i poznata da mnogi ne sumnjaju u njenu kvalitetu, niti ju propitkuju ili istražuju druge metode i tretmane akutnih ozljeda.

U PhysioPlusu se uvijek trudimo biti upućeni u sve stručne metode, nove i stare, te na temelju našeg obrazovanja, edukacije i vlastitog istraživanja i iskustva donositi zaključke.

Mi obraćamo pozornost na rezultate, te dugoročne i kratkoročne učinke R.I.C.E. protokola.

Ono što postaje očigledno, i nama i sve više ljudi u struci i izvan nje, je da spomenuti protokol možda nije najbolji i najpovoljniji način za rješavanje akutnih ozljeda.
Ulazimo u novu eru liječenja, gdje se M.E.A.T. protokol pokazao kao bolja opcija.


Što je M.E.A.T. protokol?

M.E.A.T je skraćenica za:
Movement
Exercise
Analgesics
Treatment

Uprijevodu na hrvatski: kretanje, vježbanje, analgetici i tretman (obrada).

Ova teorija tvrdi da se osoba treba što prije početi kretati u ozlijeđenom području.
Odmor može biti nužan korak, ali M.E.A.T. predlaže pronalaženje rutine nježnih pokreta bez prekoračenja tolerancije na bol. Ti će pokreti malo opteretiti ligament, pomažući novom tkivu da ponovno izraste na pravi način.

Kako se bol smanjuje, M.E.A.T. teorija predlaže prelazak na sljedeći korak, a to je vježba. U ovom koraku, oprezno kretanje se povećava dok ne dođe do redovite rutine vježbanja.
Kontrolirane kretnje povećavaju dotok krvi u ozlijeđenu zonu otklanjajući oštećene tvari.

Analgetici, treće načelo u M.E.A.T.-u, koriste se za kontrolu boli tijekom zacjeljivanja. 
Izraz analgetici može se odnositi na bilo koji lijek protiv bolova, ali u ovom kontekstu lijekovi bi trebali biti ograničeni na prirodne tretmane, poput kurkume, korijena valerijane ili magnezija.

Prirodni analgetici pomažu u zacijeljivanju jer pomažu u zarastanju mekih tkiva smanjujući viskoznost ili ljepljivost vanstaničnih tekućina što za posljedicu ima povećanje transporta otpadnih tvari iz ozlijeđenog dijela čime se direktno utječe na smanjenje otekline, a da se pri tome ne remete prirodne upalne reakcije kojima tijelo obnavlja oštećenu zonu
Protuupalni lijekovi koji se izdaju bez recepta poput ibuprofena dokazano zapravo usporavaju proces zacjeljivanja i treba ih izbjegavati.

Posljednji korak ovog procesa je liječenje, rješenje za dugoročno, potpuno ozdravljenje.

Tretman poboljšava protok krvi i utječe na bolje zacijeljivanje mekog tkiva,  te se time još više ubrzava i poboljšava proces oporavka. 

Tretman može biti fizikalna terapija, masaža, kiropraktički tretman, ultrazvuk, miofascijalno opuštanje, električnu stimulaciju, …

Sve ove korake treba poduzeti s oprezom i postupno napredovati prema toleranciji. Ključ ovih koraka je slušati svoje tijelo i ne gurati se preko svojih granica jer to može spriječiti zacjeljivanje tkiva.

Rezultati istraživanja R.I.C.E. metode

Pronađeni su brojni dokazi koji sugeriraju da je odmor štetan za proces ozdravljenja. 

Jedan sustavni pregled koji su objavili van den Bekerom i suradnici u Journal of Athletic Training 2012. godine prikupio je i predstavio širok raspon studija koje pokazuju dokaze protiv odmora i kretanja neposredno nakon ozljede.

Na primjer, Brooks i suradnici zaključili su da je “utvrđeno da rana mobilizacija, sa ili bez fizioterapije, nudi najbrži povratak funkcionalnoj aktivnosti.” i da su “pacijenti kojima je gležanj imobiliziran u pariškom gipsu trebali više slobodnih dana s posla i dulje prisustvovanje klinici za praćenje.”

U istoj je recenziji utvrđen nedostatak dokaza koji podupiru učinkovitost terapije ledom i kompresije, ističući da “Laba nije pokazao razlike u boli, oteklini ili funkciji gležnja između terapije ledom (primjena ledenog omota ¼ 20 minuta) i bez leda terapija”.

Pollard i Cronin su zaključili da je malo dostupnih dokaza koji podupiru liječenje kompresijom.

Zapravo, postoji dosta istraživanja koja pokazuju da glazura u akutnoj fazi može čak biti i štetna. 

Studija iz 2011. koju su proveli Takagi, R. i suradnici proučavala je kako glazura utječe na regeneraciju mišića nakon ozljede kod štakora. Zaključeno je da je zaleđivanje u akutnoj fazi “moglo uzrokovati ne samo kašnjenje u kasnim fazama regeneracije mišića, već i oštećenje regeneracije mišića”, te da bi “možda bilo bolje izbjegavati zaleđivanje, iako se široko koristi u sportskoj medicini.”

Drugo istraživanje Tsenga i suradnika testiralo je utjecaj lokalnog hlađenja na oporavak od oštećenja mišića uzrokovanog vježbanjem. Zaključak je bio da “lokalno hlađenje, često korištena klinička intervencija, čini se da ne poboljšava, nego odgađa oporavak od oštećenja mišića izazvanih ekscentričnom vježbom.”

Pregled van den Bekeroma i suradnika zaključio je da postoji malo ili nimalo dokaza koji podupiru kompresiju, led i elevaciju, ali umjereni dokazi koji podupiru prednosti “neposredne posttraumatske mobilizacije”.


ZAKLJUČAK

Postoji mnogo dokaza koji podupiru da nježno kretanje i tjelovježba – koji su srž M.E.A.T. Protokola – pomažu ubrzati oporavak, poboljšavaju opseg pokreta i sprječavaju nestabilnost zgloba nakon ozljede.

Kada se ozljeda zadrži u istom položaju, kolagena vlakna (ožiljkasto tkivo) mogu ponovno nepravilno izrasti, a dugoročna stabilnost može biti ugrožena. 

Rad sa fizioterapeutom koji će se pobrinuti za prelazak s nježnih pokreta na strukturiraniju rutinu vježbanja, a zatim nastaviti s rehabilitacijskim radom, pokazat će veće rezultate od samog odmora.

Iako još uvijek nema dovoljno usporednih dokaza koji bi dokazali da je M.E.A.T. je u svim slučajevima bolja metoda od R.I.C.E.-a, postoji dovoljno dokaza koji pokazuju da kretanje, tjelovježba i tretman fizioterapeuta dovode do bržeg, potpunijeg ozdravljenja od mirovanja, hlađenja, povišenja i kompresije.

Idući put kada vam se dogodi neka sportska ozljeda javite nam se i uvjerite se u brzinu i vjerodostojnost M.E.A.T. protokola pri tretiranju  i rehabilitiranju ozljede!

Rezervirajte svoj termin za pregled već danas i sami se uvjerite u stručnost i profesionalnost PhysipPlus tima!

Čekamo vas u Draškovićevoj 53!