Svi smo dobro upoznati sa činjenicom da previše sjedimo, a toga su pogotovo svjesni ljudi kojima je posao rad na računalu. No znamo li kako sjedilački način života utječe na naše zdravlje?
Koliko zapravo sjedimo i kolike posljedice sjedilački način života ostavlja na našem tijelu? Razmislite koliko prosječno sjedite u jednom danu.
Kako izgleda radni dan prosječne osobe?
Ujutro ustanemo iz kreveta, obavljamo jutarnju higijenu, i uglavnom sjednemo da se razbudimo uz šalicu kave.
Zatim sjednemo u automobil, autobus, vlak, tramvaj i odsjedimo do posla.
Na poslu sjedimo u prosjeku 8 sati, ponekad i duže.
Često i bez prekida, osim pauze na kojoj – sjednemo da nešto pojedemo, popijemo kavu ili pogledamo što ima novo na društvenim mrežama 🙂
Nakon posla sjednemo u automobil ili javni prijevoz i odlazimo najčešće na kavu gdje ćemo odmoriti sjedeći.
Ili odlazimo u udobnost doma, gdje ćemo na kraju dana vjerojatno sjesti na kauč uz film, druženje ili drugi način opuštanja prije spavanja.
Ne prepoznaju se svi u ovom danu, ali razmislite koliko se uistinu krećete, a koliko sjedite.
Kada bi u minutama zapisali koliko ste se dana kretali, mogli bi se iznenaditi koliko ste blizu iznad navedenom primjeru.
Što se sve događa u našem tijelu ukoliko živimo opisanim, sjedilačkim načinom života:
Mišići: smanjenom aktivnošću gube na volumenu i snazi, što znači oslabljenu funkciju.
Ukoliko se radi o mišićima koji su zaduženi za posturalnu stabilnost okolnih segmenata i održavanje kralješnice u optimalnim i stabilnim položajima u danim situacijama, odnosno mišićima koji čine naše „antigravitacijsko odijelo“, neizbježna je pojava kompenzacija i svima poznatog „krivog držanja“.
Zglobovi: opterećenje na kralješnicu pri sjedenju značajno je veće od opterećenja u stojećem položaju. Logika je vrlo jednostavna – sila opterećenja pri stajanju raspodjeljuje se i na kukove, koljena, i prenosi se sve do stopala. U stopalima se nalazi ¼ ukupnog broja kosti u ljudskom tijelu.
Pri sjedenju, sav teret preuzima kralješnica. Naše tijelo napravljeno je za izmjenu pokreta i mirovanja. Sjedenje je pretežno statičan položaj u kojemu kralješnica bez predaha podnosi velika opterećenja.
Ligamenti: uloga ligamenata uz njihovu funkciju pružanja pasivne stabilizacije jest i značajan doprinos stabilizaciji zgloba preko refleksne mišićne aktivnosti. Pojednostavljeno – ligamenti određuju koji će se mišići aktivirati a koji ugasiti.
U sjedećem položaju često zbog promjene držanja dolazi do pojačane napetosti ligamenata sa stražnje strane kralješnice i zdjelice.
To znači da mišići za koje su oni zaduženi postaju neurološki inhibirani.
Živčani sustav: provode signale iz tijela u mozak i iz mozga u tijelo, dajući nam informacije o našoj okolini i omogućujući pravilnu motoričku reakciju. Sjedeći položaj uslijed iznad navedenih promjena, može posljedično dovesti do kompresije živca na različite načine. Primjerice pozicija vrata koji je isturen prema naprijed, nestabilnost kralješnice, izravan pritisak na živac (prekrižene noge), …
Navedeni primjeri su samo neke od najpoznatijih struktura, i već u ovoj pojednostavljenoj verziji ukazuju na izuzetno adaptibilnu, interaktivnu i međuovisnu dinamiku.
Ukoliko mišići ne rade svoj posao, drugi mišići i zglobovi preuzimaju opterećenje. Posljedično se istežu ligamenti zbog izmijenjenog položaja te oni gase određene mišiće. Sve skupa može dovesti do kompresije živčanih struktura mišićem, diskom ili zglobom.
Ulazimo u svijet beskonačnih mogućnosti kompenzacija, no sve manje efikasnih.
Sve ima svoju granicu, i nakon što napunimo naš kompenzacijski kapacitet tijelo više nije u mogućnosti efikasno „zakrpati“ problem.
Kao posljedica javlja se bol, napetost, ukočenost itd.
Što učiniti kada stanje izmiče kontroli?
Budući da je svaka osoba drugačija i koristi vlastite kompenzacijske obrasce, ima različit kompenzacijski kapacitet, drugačije držanje, razinu aktivnosti, tjelesnu konstituciju, biomehaničke karakteristike, itd. savjetuje se i individualan i precizan pristup problemu.
Obratite se stručnjaku koji će kroz detaljan pregled i procjenu stanja nizom testova izolirati i pronaći točan uzrok problema.
Kvalitetan stručnjak biti će u mogućnosti odrediti klasu problema, strukturu, smjer u kojem struktura stvara problem, utjecaj iste na ostatak tijela, odrediti obrazac kompenzacije te efikasno djelovati ne samo na posljedicu, već i na sam izvor problema.
Generalizirane vježbe i internet upute često su neefikasne upravo iz razloga što je svačije tijelo posebno, drugačije, prilagođeno po mjeri i potrebi njegovog korisnika.
Ukoliko Vas je ovaj tekst potaknuo na promjenu ili ste se prepoznali u nekom problemu koji je posljedica pre malo kretanja – s povjerenjem se prepustite u stručne ruke djelatnika PhysioPlusa!
